Skip to main content
NEWS

Kako muzika utiče na potrošače ?

Nije tajna da lanci trgovina u biznis kombinaciji upotrebljavaju mirise, zvukove i druge nadražaje za proizvodnju posebnih atmosfera. Na primer, prema istraživačima , kako bi stvorili upscale atmosferu, “menadžer može odabrati klasičnu muziku, snižene boje, elegantne parfeme, hladne temperature, slabo prikazanu robu i nisku rasvetu”.

Praksa izrade ambijenta trgovine u cilju projektovanja određene slike i poticaja određenog ponašanja poznata je kao atmosfera , pojam koji je izradio poslovni profesor Philip Kotler 1973. godine.

Prema Kotleru, osim što pomaže trgovinama privući i održavati ciljanu bazu kupaca, atmosfera ima potencijal da bude važnija za stvaranje prodaje od stvarnih proizvoda na policama.

“U nekim je slučajevima mesto, a posebno atmosfera mesta, utjecajnija je od samog proizvoda u odluci o kupnji. U nekim slučajevima atmosfera je primarni proizvod. “

U svrhu ove priče, mi ćemo uskočiti na jedan od osjetljivijih detalja, ili nadražaja, koje trgovci koriste u atmosferi dizajna, a to je zvuk. Konkretno, istražićemo kako trgovine upotrebljavaju različite aspekte zvuka i muzike kako bi potakli različita ponašanja – uključujući neizbežan cilj “kako naterati potrošače da potroše više novca”.

Volumen

Postoji važno pravilo koje menadžeri često ne razumeju, glasna i loše odabrana muzika stvara još samo veću buku.To je kao da stavljate parfem na znoj: Upravo ste dobili još lošiji miris. 

Desecima godina prije nego što je Kotler skovao pojam atmosfere , istraživači su već počeli istraživati ​​potencijal korištenja muzike u maloprodajama kao prodajnog alata.

Jedna od najranijih studija razmatrala je učinak muzičkog volumena na kupce supermarketa. Nije iznenađujuće, istraživači su otkrili da kad je muzika bila glasna, kupci su skloni potrošiti puno manje vremena u toj prodavnici. Kada je muzika bila “mekša”, kupci su skloni provoditi više vremena u određenim prodavnicama.

Zanimljivo je da nema statistički velike razlike u iznosu potrošenih sredstava potrošača u svakom od tih scenarija.Količina muzike uticala je samo na količinu vremena potrošenog u maloprodajama, a ne na količini prodaje.Dakle, ako upravljate maloprodajom s ograničenim prostranim površinama ili pokrenete restoran s ograničenim brojem sedenja, strateška upotreba glasne (glasnije) muzike može vam pomoći da bolje upravljate svojim kupcima.

Tempo

Tempo je jedna od najvažnijih odrednica ljudskog odgovora na muziku.

Visoki uticaj je upravo tempo (tj. brzina događaja u vremenu) koji može proizlaziti iz činjenice da tempo nije primenjiv ne samo na muziku, nego i na širok spektar eksperimentalnih konteksta.

Ljudi stiču sposobnost obrade brzine, brzine kojom se muzika emituje i to još u ranom životnom dobu. Pre nego što možemo naučiti početne note Do-Re-Mi , pre toga možemo pljeskati rukama.Brzo, sporo, nije važno.Čini se da ipak imamo neke urođene sklonosti za obradu brzine i vremena.

Osamdesetih godina profesor marketinga Ronald E. Milliman istraživao je kako marketi mogu iskoristiti našu povezanost s tempom kako bi uticale na ponašanje kupaca i u konačnici  povećati prodaju.

Milliman je otkrio  kako tempo background muzike u marketu može uticati i na brzinu protoka prometa klijenta (tj. koliko brzo ljudi prolaze kroz trgovinu) kao i koliko utiču na volumen prodaje.

Evo zaključka:

Brza (uptempo) muzika utiče na kupce da se brže kreću kroz markete, i da oni na kraju kupuju mnogo manje.

Spora (downtempo) muzika utiče da se kupci sporije kreću kroz market, i da oni na kraju ipak kupuju mnogo više.

Ovaj zaključak ima puno smisla: sporija muzika vodi do usporenijih kupaca, što dovodi da kupci imaju više vremena za otkrivanje i interakciju s više proizvoda. U Millimanovoj studiji supermarketa ustanovio je da je prosečno prodaja volumena bila 38% viša u danima kada trgovine emituju laganiju pozadinsku muziku.

No, prema Millimanu, “tačni brojevi  nisu važni.” Šta je važno?

 

Dakle, moguće je uticati na ponašanje kupaca muzikom, ali taj uticaj može takođe pridoneti procesu postizanja poslovnih ciljeva ili u obrnutom slučaju ometati predhodno navedeni proces sa pogrešno biranom muzikom”.

Vrsta

Jedna od novijih studija iz 2011. godine otkrila je kako možete fino podesiti pozadinsku muziku u marketu i optimizovati je za povećanu prodaju – obratite posebnu pažnju na vrstu pesama koje emitujete pored tempa.

Najbolji tempo / vrsta kombinacije za povećanje prodaje u supermarketu: Downtempo (lagana muzika) .

Drugim rečima, ljudi kupuju više kada se u pozadini emituju sporije i tužne pesme. Zapravo, usporena muzika u ovoj studiji u proseku je povećala prodaju za 12% nego na “brzim” pesmama.

Ovo istraživanje iz 2011. godine potvrđeno je da je Millimanov raniji rad koji je prikazivao downtemo u ekperimentu, koji je doveo do većeg volumena prodaje, ali je takođe došao do zaključka da je ključni element i vrsta muzike. Vrsta muzike je odigrala posebnu ulogu, jer kupci nisu kupovali toliko kad je muzika bila downtempo  (tj. spora i sretna). To ukazuje na to da mora postojati nešto o toj dolaznoj, lakšoj kombinaciji muzike, koja korisnike potiče da žele potrošiti više.

Žanr

Muzika nije samo generička zvučna masa, već kompleksna hemija kontrolisanih elemenata.

Svi istraživači studija supermarketa koji su tokom godina proveli eksperimente, povećali su naše razumevanje o tome kako kupci reaguju na različite količine, tempo i vrste pozadinske muzike. No, kako su mnogi od tih istraživača takođe istaknuli, njihovi rezultati nisu široko primenjivi: ono što radi u jednoj trgovini možda neće funkcionisati u drugoj. Ono što radi u supermarketu možda neće raditi posao u vašem luksuznom marketu za prodaju hrane za kućne ljubimce.

Studija je potvrdila ranije pojmove da pozadinsku muziku treba uskladiti s opštim ambijentom kafića, restorana, hotela, maloprodaje. Citiramo istraživače, “Ako potrošači udruže konzumaciju prestižnog vina i sofisticiranost, onda recimo “Top 50” najnovije muzika može pružiti  samo nekompatibilan učinak …”

No, zanimljiva je još jedna stvar, a to je su istraživači otkrili da kupci koji su imali malo ili nikakvo iskustvo kupovine vina, više su kupovali skuplja vina kada je u pozadini emitovana klasična muzika.

Bez obzira na precizan uzrok, pravilan izbor je žanr muzike koja se emituje u pozadini a imala je merljiv učinak na prodaju. Međutim, za razliku od vremena i vrste muzike, što je uticalo na volumen prodaje, muzički žanr utiče ne samo na količinu prodaje, već na kvalitetu.

U ovom slučaju emitovanje klasične muzike nije pomoglo kupcima da kupuju više proizvoda, nego su u suštini kupovali isključivo skuplje proizvode.

Zaključak

Naveli smo Vam i osnovna istraživanja koja vam mogu pomoći da uzmete više naučnog pristupa pri izradi svoje muzičke slike kafića, hotela, restorana ili lanca maloprodaja.Takođe većina vlasnika ili menadžera ne shvaća važnost muzike, pa stoga ne odvajaju dovoljno vremena za ovaj jako važan segment atmosfere.

Prepustite odabir i kreiranje muzike MUSIC DJ timu,
imaćete sigurnu prednost nad svojim konkurentima.

Kontaktirajte nas OVDE ukoliko želite sopstveni brendirani radio.